понедељак, 29. децембар 2014.

Sve sto zivi oziljak ima - S. Jasenjin

Sve što živi ožiljak ima
još iz detinjstva, poseban, ran.
Da nisam pesnik, ja međ svima
bio bih hulja i lopov znan.
Mršav i rasta odveć malena,
međ decom bio sam uvek heroj,
često, često nosa razbijena
vraćo sam se pod krov svoj.
Uplašenoj majci, kad pred nju banem,
reč ceđahu usne krvavo-tmaste:
«Ništa, de! Spotakoh se o kamen,
a već sutra sve će da zaraste.»
Pa i sada, kada se bez traga,
onih dana krv vrela smirila,
nespokojna neka drska snaga
na poeme moje se izlila.
Na već zlatne literarne hrpe;
i u svakom retku što se vije
ogledaju se nekadanje crte
kavgadžije, nemirka, delije.
Ko i nekad imam hrabrost mušku
al nov korak moj se drukče sluša…
Dok mi nekad razbijahu njušku,
sada mi je sva u krvi duša.
Ne velim više majci okrvavljen,
već tom šljamu što cereć se raste:
«Ništa, de! Spotakoh se o kamen,
a već sutra sve će da zaraste.»

субота, 27. децембар 2014.

Svecani i cisti


  Kad nam strahovi ponesu misli
u suprotnom smeru i secanje
tumaramo
ko rasprseno seme
iz kojeg nista nije niklo
ili nicalo svasta.

Nerazjasnjeni sebi
izmedju mraka i svetlosti
trazimo ko zna sta
iz zaborava
Samo da sada opet nismo tu.
Samo da sada opet nismo tamo.
Ili da jesmo ?

Ko li nam je to zarobio
 krisku duse
i jos bi 
da smo vrazji
da nas poseduje
sasvim.
A mi bi da smo 
svoji
istiniti
svecani i cisti.




Buba Glogjovic
27. 12. 2014

четвртак, 25. децембар 2014.

Nemoj stati


Kao srdzba koja se odnikud pojavi
misao pobesnela
mrki pogled
bezumni krik
bez misljenja muk.
Munja preti gromom.

Nemoj poci sad, nije cas,
magla ce sakriti tvoj trag
kise oprati san.

u zagrljaj me primi, pomiluj kosu
dodirni celo
oseti vatru vrelu
sa ognjista 
sto nas zamrle greje
oseti moj dah.



Stari tragovi

Na tom
putu
bednog sjaja i prolaznosti
gde
placu Marije
pevaju ptice 
snovi varaju javu
bez granice,
drhti.
Na tom putu
daj mi osmeh
da kroz secanja ga nosim
u hladnu sobu i potpuno tihi dom.
  


Buba Glodjovic
25. 12. 2014


Jesmo li prestali biti mladi.



Jesmo li to
uobicajeno nezaposlena dokolica
puna skrivenih misli o  nocnim zenama
i tajnom vinu
jesmo li
anemicni
da volimo zimu,travu, igre i golicanje,
jesmo li zrtve tudjih radoznalosti
kleveta i intriga.
Jesmo li
slabi
da sve
to,
pokrenemo nekud u
nadu ili
beznadje.
Jesmo li
slabi.
Jesmo li
prestali voleti
biti mladi,
mili 
dragi.


                               






Buba Glodjovic
25.12. 2014
                                                                 




субота, 20. децембар 2014.

Pjedestal gresnih


Gazimo pomalo uvele cvetove
kidamo krila neduznih ptica i leptira
ne sluteci
 usrecujemo nezne poglede buduceg zla,
cesto.

Uzdizemo se barkama snova
gradimo vrtove, pisemo stihove,
volimo se,
mozda.

 Podmuklo cutanje,
u nama strahovi, 
slutnje
tisina jos tisa.
   
U jednom trenu samo 
necujni  krik
i padanje.
Tuga veca od bola.

Nije nas prestigla istina.

 Vreme merimo smislom neznosti i zestine,
 buducih sudova strasnih
za bezuslovni pjedestal gresnih.

Nije nas prestigla istina.
  




четвртак, 18. децембар 2014.

Moj dragi

 





  
  U vremenu kisnih noci nismo metamorfoza
postojimo istiniti i zivi
okamenjeni kao vecnost
svih buducih rana i suza.


Zora najavljuje crvene zrake u jezeru.mesec  istrajava, 
 mahnuo si  mu.
iza oblaka sakriven jos je tu. 

~

Beli pas, zubi crveni od krvi
pada mrtav,
trava mokra i hladna..

~

Zena 
klonuli vojnik
umoran korak. bezumni pogled
iz grma su prhnule pokisle ptice.

~


Haiku je sve vec poznato samo snaznije....cistije....dublje....
dogadja se u sadashnjosti...ovde i sada....
niJe aforizam....
niJe poslovica...
niJe minijatura....

~

Mrtva ptica
pripisujem sebi njene visine
bezrazlozna mrznja sto vise ne leti
lovac je digao pusku.promasio,
odstrelio je,nije.

~

O haiku poeziji

Sveto nije samo pod svodovima okađenih crkava… sveto je, još više, pod kupolama otvorenog neba, u šumi i visoravni, na moru i u polju, u hladu hrasta i mirisu lavande, sveto je tamo gde duša kleči ne u mučnoj pokori i molbi, nego u smernoj radosti i zahvalnosti.

~

Celom svetu smo mala misao,tek
samo meni ceo svet
ti jedan 
sam
i tu bih da sagradim
 cvetni vrt i mir
za nas

~

Umremo, ne prepoznamo smrt
zivimo a zivot nije tu
ili nam je samo zima.

~

Sakrijemo mladost, cesto,ostarimo,
a zboravimo da je tu, jos sa nama,
ziva.

~

Zora najavljuje crvene zrake
   u jezeru.mesec  istrajava, 
- mahnuli smo  mu.  
~

Beli pas, zubi crveni od krvi
pada mrtav,
trava mokra i hladna..

~

Zena 
klonuli vojnik
umoran korak. bezumni pogled
iz grma su prhnule pokisle ptice.

~


Haiku je sve vec poznato samo snaznije....cistije....dublje....
dogadja se u sadashnjosti...ovde i sada....
niJe aforizam....
niJe poslovica...
niJe minijatura....

~

Mrtva ptica
pripisujem sebi njene visine
bezrazlozna mrznja sto vise ne leti
lovac je digao pusku.promasio,
odstrelio je,nije.

~

O haiku poeziji

Sveto nije samo pod svodovima okađenih crkava… sveto je, još više, pod kupolama otvorenog neba, u šumi i visoravni, na moru i u polju, u hladu hrasta i mirisu lavande, sveto je tamo gde duša kleči ne u mučnoj pokori i molbi, nego u smernoj radosti i zahvalnosti.

~

Celom svetu smo mala misao,tek
samo meni ceo svet
ti jedan 
sam
i tu bih da sagradim
 cvetni vrt i mir
za nas

~

Umremo, ne prepoznamo smrt
zivimo a zivot nije tu
ili nam je samo zima.

~

Sakrijemo mladost, cesto,ostarimo,
a zboravimo da je tu, jos sa nama,
ziva.

~

Lenino stenjenje



Sergej Jasenji Kerusa







Slike pune ljubavi










Kerusa ga nezno oblizuje, guta krv i sluz
dve zene na kolenima,
pogledom razmenjuju  strepnju
dodiruju novo stene,
  radost je tu

петак, 12. децембар 2014.

Haiku Buba Glodjovic






Noc,
zora najavljuje crvene zrake
   u jezeru.mesec  istrajava, 
- mahni  mu  
grlis rame naslanjam obraz  
To ce biti vreo letnji dan.
Za jedno.


~


Beli pas
zubi crveni od krvi
pada
mrtav
trava mokra i hladna.
Rosno jutro
to nije san.

~

Zena

klonuli vojnik
umoran korak. bezumni pogled
iz grma ce prhnuti
 pokisle ptice.

~


Haiku je sve vec poznato samo snaznije....cistije....dublje....
dogadja se u sadashnjosti...ovde i sada....
niJe aforizam....
niJe poslovica...
niJe minijatura....


~

Mrtva ptica
pripisujem sebi njene visine
bezrazlozna mrznja 
sto vise ne leti
lovac je digao pusku.promasio,
odstrelio je,
nije.

~

O haiku poeziji

Sveto nije samo pod svodovima okađenih crkava… sveto je, još više, pod kupolama otvorenog neba, u šumi i visoravni, na moru i u polju, u hladu hrasta i mirisu lavande, sveto je tamo gde duša kleči ne u mučnoj pokori i molbi, nego u smernoj radosti i zahvalnosti.


~

Celom svetu smo mala misao
tek
samo meni ceo svet
ti jedan 
sam
i tu bih da sagradim
 cvetni vrt i mir
za nas.

~


  





понедељак, 8. децембар 2014.

Izgubljeno herojstvo

 


  


Često tako ostaješ satima
u svojoj neurednoj sobi.
Sam.
Kad uđem, malo oživiš,
al razgovor se kreće u naj užim granicama servilne ljubaznosti
neverica i  lažni osmeh.

Ponekad nezno dodirneš moju kosu
pa svoje čelo... 
i zagledas se nemo.

jer nekad su vatre  gorele  
kao skazaljke istog vremena... i ovog trnutka. 

Ne plači i ne skrivaj tugu.
Ništa tu nije tako oštro za moju krhku dušu
niti dovoljno blago, za tvoje izgubljeno herojstvo. 

Ma, nemoć samo preti  verom
što nas vara i razdvaja, nemoć preti...izdržacu. 

Sad istina vise nije gubitak
  mrtvo lice je samo varka
poznaješ  ćutanje i strepnju...
poznajem taj prazan pogled i krik.

Samo još  odlučnost...i korak. 

Kao neukrotiva prošlost u malo promenjenom obliku,
istina je opet ista. 

Ostaje samo tuga, 
čedna, dostojanstvena i  draga..
Ostaje ćutanje.       


Buba Radivojević Glođović
  Beograd

Prizor za slikara

 Za onim stolom tamo

ti si samo pijani gospodin.
Umorno lice i cutanje
pogled bez secanja
prazan vidik.

Poslednja sansa socijalnog staleza
ostarelih sponzorusa, drtustvenog taloga i dna,
nekakav ocajnicki krik.

  U birtiji isam

Prilazi prodavacica cveca, za njom i gatara,
dve razdragane dame sumljivog marala 
i prostitutka.
Krilima masu golubice, 
dolece jato paunova...
odmahujes rukom

Ma hajde stari, 
sa prostakusom
okreni jos jedan krug.

Za onim stolom tamo,
ti si prizor. 
Za slikara, belo platno i kist.
Detalj u anlizi, praznik za secanje,
nekakav idejni plan.



Autor Buba Glodjovic
04. 09 2013


Kafanski ambijent



Malaksava noc,
kafanski ambijent  
Budi se pijani pijanac i nastavlja da
slusa ispovest moralnog opravdanja pijane kurve.
Dize casu, otpija srk.

Glas mu promukao, pogled sanjiv.
lagano klima glavom.

Isto pijano pice 
piju i moji drugari 
po krcmama nasih dalekih sela 
u ovaj cas !
Uzvikuje,
a onda
Podize vedju, spusta ton,
priziva secanje.

Neka nevazna, proslogodisnja zima
tek nestao sneg.
beo i mokar
u zaborav  odneo idilu 
i nista vise,

a sta bi jos ?


Autor Buba Glodjovic
03. 09. 2013.





недеља, 30. новембар 2014.

Volim te sine ~ kćeri!

Pismo koje jednostavno morate pročitati - za svu djecu i roditelje!
Ovakvo pismo moglo bi poslužiti svim roditeljima, ali i djeci na svijetu.
Za sve one koji imaju roditelje, za sve one koji su i sami roditelji, za one koji su imali roditelje i za sve one čije roditelje poznajete. "Dragi sine/kćeri,
sada još nisam star, a kada me budeš vidio takvoga, budi strpljiv sa mnom i pokušaj me razumjeti.
Ako se zaprljam za vrijeme ručka, i ako se ne mogu sâm odjenuti, budi strpljiv. Sjeti se sati koje sam potrošio dok sam te tome naučio.
I ako u razgovoru ponavljam iste stvari uvijek nanovo, nemoj me prekidati, saslušaj me! Kada si bio malen, morao sam ti istu priču čitati sve dok nisi utonuo u san.
Ako se ne budem želio kupati, ne ismijavaj me i ne vrijeđaj. Sjeti se kako sam te morao loviti i izmišljati tisuću razloga kako bi napokon ušao u kadu.
Kad opaziš moje nepoznavanje nove tehnologije, daj mi vremena i nemoj me gledati s podsmijehom. Ja sam tebe naučio mnogo stvari: pravilno jesti, pravilno se obući, suočiti se sa životom.
Ako nekad u razgovoru zaboravim ili izgubim nit razgovora, daj mi malo vremena da se prisjetim, i ako mi to ne pođe za rukom, nemoj se uznemiravati.
Nije mi najvažnija stvar na svijetu naš razgovor, već to da sam s tobom i da me znaš slušati. Ako ne budem želio jesti, nemoj me prisiljavati. Sâm znam najbolje kada mi je hrana potrebna, a kada ne.
Kada mi umorne noge više neće omogućavati da hodam, pruži mi ruku jednako kao što sam je ja pružao tebi, kada si radio prve korake.
I ako ti jednom kažem da više ne želim živjeti, da želim umrijeti, ne ljuti se na mene, jednoga ćeš me dana razumjeti.
Jednom ćeš spoznati, da sam ti usprkos svim učinjenim grješkama, želio samo najbolje i da sam te pokušao pripremiti na putovanje života.
Ne žalosti se, ne ljuti se i ne osjećaj se bespomoćnim kada me budeš takvog gledao pored sebe. Budi pored mene i pokušaj me razumjeti i pomoći mi kao što sam ja pomagao tebi kada si počinjao živjeti.
Budi mi oslonac, pomozi mi završiti putovanje s ljubavlju i sa strpljivošću. Vratit ću ti osmijehom i neizmjernom ljubavlju, koju sam oduvijek čuvao za tebe.
Volim te sine/kćeri!
Tvoj tata/tvoja mama"
Nepoznati autor

петак, 22. август 2014.

Закон о забрани изазивања националне, расне и верске мржње 1946.

Указ
На основу члана 74 тач. 6 и члана 136 Устава Президијум Народне скупштине ФНРЈ проглашује Закон о потврди и изменама Закона о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора, који су на основу овлашћења из члана 136. Устава донели законодавни одбори Савезног већа и Већа народа Народне скупштине ФНРЈ, а који гласи:
Закон о потврди о изменама Закона о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора
Закон о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора од 24 маја 1945 године потврђује се са изменама наведеним у овом закону, тако да његов измењени и пречишћени текст гласи:
Закон о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора
Закон је објављен у "Службеном листу ФНРЈ", бр. 56/46 од 12.7.1946. године.

Члан 1
Свако ограничење права као и свако давање повластица и привилегије грађанима Федеративне Народне Републике Југославије на основу разлике у народности, раси и веорисповести које иде на то да се наруше 
и братства и јединства народа Федеративне Народне Републике Југославије казниће се по овом закону.
Члан 2
Као дело против националне равноправности казниће се и свака агитација, пропаганда и писање, издавање, штампање и растурање списа којима се иде на то да се изазове или распали национална или расна мржња или раздор.
Члан 3
Дела из чл. 1 и 2 овог закона казниће се лишењем слободе од три месеца до пет година. Уз ову казну може суд изрећи и казну губитка политичких права према Закону о врстама казни.
Члан 4
Ако дела из чл. 1 и 2 овог закона изазову теже последице, или буду извршена под особито отежавајућим околностима, или ако дело из чл. 2 изазове масовне нереде, казниће се лишењем слободе са принудним радом од две до петнаест година и делимичном или потпуном конфискацијом имовине и губитком политичких права, а у случају позивања на извршење убистава, казниће се смрћу.
Теже ће се казнити дело у поврату или оно које изврши јавни службеник у званичној дужности.
Члан 5
Изазивање и распиривање верске мржње казниће се као и изазивање и распиривање националне или расне мржње.
Дело изазивања и распиривања верске мржње састоји се у нападу припадника једне вероисповести на неку другу вероисповест или у изазивању непријатељског супротстављања припадника једне према припадницима друге вероисповести на верској основи.
Научна критика религије уопште и критика неисправног рада верских претставника и црквених службеника не може се сматрати изазивањем верске мржње.
Сматраће се отежавајућом околности ако изазивање и распиривање верске мржње врше црквени претставници.
Члан 6
За суђење по кривичним делима из овог закона надлежан је у првом степену срески суд, а уколико би се за дело могла изрећи смртна казна, надлежан је у првом степену окружни суд.
Члан 7

Овај закон ступа на снагу осмог дана по објављивању у "Службеном листу Федеративне Народне Републике Југославије".

четвртак, 21. август 2014.

NEVEROVATNO LAKO ČIŠĆENJE JETRE GORKA SO

   

4 kasike gorke soli,
1/2 šolje hladno ceđenog maslinovog ulje,
2/3 čaše sveže isceđenog limuna ili grejpfruta i soka od pomorandže u kombinaciji. Za detalniju proceduru pogledajte OVDE

Прокувати један литар воде и оставити да се охлади. У флашу или другу стаклену  посуду прво сипати 33 грама Магнезијум сулфата (а не хлорида), а потом  и један литар прокуване и охлађене воде.  Доброзатворити и промућкати. Увек тако поступати.Нема потребе да се држи у фрижидеру.
ДНЕВНА ДОЗА: Величина мале шољице за кафу, а све у зависности од врсте болести и старости особе.
1. Магнезиум сулфат поново успоставља минералну равнотежу код артрозе, подстичући функције органа, као што су бубрези, да луче «ацидум урикум» (мокраћна киселина).
2. Регулише рад живаца и мишића и учествује у преносу импулса у живцима.
3. Магнезијум сулфат је главни фактор психофизичке енергије и држи равнотежу у механизму деловања и опуштања мишића, спречава замор мишића и њихово грчење, јача мишиће, те је препоручљив за сваког спортисту.
4. Магнезијум сулфат је потребан за правилан рад и функционирање срца, има важну улогу у многим биолошким процесима.
5. Побољшава пробаву и даје енергију, добар је антидепресив и одлично средство против стреса.
6. Игра најважнију улогу у регулисању телесне температуре.
7. Користан је за превенцију високог холестерола.
8. Регулише функцију црева.
9. Има значајну улогу у формирању костију.
10. Има значајну улогу у метаболизму угљених хидрата и протеина.
11. Овај напитак доприноси решавању проблема иритираних живаца мишића, нпр. код тетануса, епилепсије, итд.
12. Смањује количину масти у крви, делује против артериосклерозе, чисти крв, оживљује мождане ћелије, даје и одржава виталност до дубоке старости.
13. Након четрдесет година живота организам човека добија све мање и мање магнезијума кроз храну, што је узрок старости и болести. Стога, магнезијум треба узимати у складу са годинама старости.
14. Решава проблеме простате и хемороида.
15. Спречава грип.
16. Продужава младост – виталност.
17. Спречава гојазност.
18. Спречава рак.
19. Спречава артериосклерозу.
20. Изврстан је лаксатив.
21. Регулише пробаву.
22. Смањује проблеме бронхитиса.
23. Спречава озеблине.
24. Делује против задаха.
ДОЗЕ
Од 10 до 50 година: пола мале кафене шољице.
Од 51 до 70 година: једна кафена шољица ујутру.
Преко 70 година: једна кафена шољица ујутру и једна увече.
Људи који живе у граду и хране се сиромашно због рафинисаних намирница, требало бида узимају мало више магнезијума. За људе који живе на земљи, доза може бити мања. Сигурно је да особа која узима магнезијум неће решити све проблеме своје болести, али ће болест бар донекле сузбити и обновити виталност.
Узимање магнезијума не изазива зависност – без бојазни се може узимати истовремено с другим лековима.
ПРОБЛЕМИ-РЕШЕЊА:
 
КИЧМА: ишијас или крста са декалцификацијом. Узети једну дозу лека ујутру, другу по подне и трећу увече. Кад је проблем једном решен, узимати превентивно, једну или дведозе на дан, зависно од старости.
АРТРОЗА: Мокраћна киселина се таложи у зглобовима, посебно у прстима који отичу. То се догађа зато што бубрезима недостаје магнезијума. Будите опрезни, јер можете оштетити бубреге, па узмите једну дозу ујутру, и ако у року од 20 дана нема побољшања,увести и вечерњу дозу.
Кад оздравите, наставите са превентивном дозом, према старости.
ПРОСТАТА: Болеснику који више није могао мокрити, саветовали су, пре операције, да узме три дозе магнезијума, и стање се побољшало. Након недељу дана био је излечен без операције.
Најпре треба узимати једну дозу ујутру, две после подне и две увече.
Касније – превентива, минимална доза, у складу са годинама.
ПРОБЛЕМИ СТАРОСТИ: укоченост тела, тремор, круте артерије с наслагама холестерола на унутрашњим зидовима, недостатак активности мозга… Узети једну дозу ујутро, једну после подне и трећу у вечерњим сатима. Након побољшања, узети минималну дозу за превенцију, према годинама.
РАК: Свако га може добити и разболети се. Рак је последица оштећења ћелија штетнимсупстанцама. Те болесне ћелије се не мешају, не  повезују са здравим ћелијама и нису штетне све док се њихов број знатно не повећа. Ово се лако може спречити помоћумагнезијум хлорида и здравих ћелија.
Код спорог ширења рака није присутан бол, све док не наступе прогресивни облици. У том случају, појављују се разни вируси који нападају здраве ћелије и узрокују ширење болести. У случају да се болест већ раширила, магнезијум хлорид може спречити ширење али не и излечити, мада су познати и такви случајеви.
Постоје знаци који казују да је склоност обољењу од рака наследна. Магнезијум хлорид је превентивно средство за рак дојке.
Треба да пазимо да не једемо храну која проузрокује рак. Магнезијум хлорид је као лек довољан да организам стекне уравнотежене минералне соли и тако се заштити од разнихболести.

Mnogi veruju da bi se tegobe kao sto su srčani problemi, glavobolje, visok pritisak, alergije, napetost mišića, dijabetes i mnogi drugi zdravstveni problemi, mogli rešiti smanjenjem svakodnevnog stresa ili usporavanjem tempa života. Zbog toga sve te probleme pogrešno smatramo za uzrok, a ne posledicu nekog drugog disbalansa. Dnevni unos preporučene doze magnezijuma često je rešenje za prevenciju i ublažavanje mnogih zdravstvenih problema. 
Istraživanja pokazuju da 80 odsto stanovništva ima neki od simptoma nedostatka magnezijuma. Razlog za to je činjenica da zbog sve agresivnijeg hemijskog tretiranja zemljišta, hrana i voda ne poseduju dovoljne količine ovog blagotvornog minerala.
Da li ste znali da je magnezijum jedan od najvažnijih unutarćelijskih minerala? Preko 350 vitalnih ćelijskih reakcija direktno je zavisno od prisustva ovog minerala u potrebnoj količini.
Magnezijum pomaže u regulisanju srčanog ritma i snižavanju nivoa holesterola u krvi. Ovaj mineral ublažava srčane tegobe, stabilizuje krvni pritisak, učestvuje u regulaciji nivoa šećera u krvi, poboljšava fizičku kondiciju i reguliše rad creva.
Nedovoljna količina magnezijuma u organizmu najčešći je uzročnik nastanka hipertenzije, nepravilnog rada srca i ostalih ozbiljnih poremećaja. Simptomi nedostatka magnezijuma mogu biti: opšta slabost organizma, osećaj umora, nesvestica, vrtoglavica, poremećaj sna, grčenje mišića, nepravilan rad srca, uznemirenost, nervoza, razdražljivost, alergije, drhtavica, nizak nivo šećera u krvi.
Magnezijum je mineral koji se ne proizvodi u našem organizmu i zato je neophodno obezbediti svakodnevni, unos u adekvatnoj količini preko hrane ili vode bogate tim mineralom. Međutim, nemaju sva jedinjenja magnezijuma iste učinke i veoma je važno u kom obliku unosimo magnezijum. Na primer: magnezijum u obliku sulfata (gorka so) u zanemarljivo maloj količini ulazi u krvotok i njegov efekat na organizam nije sistemski, već površan I to samo na nivou debelog creva.
Zbog toga je potrebno izabrati magnezijum u obliku hidrogenkarbonata, koji se potpuno rastvara u organizmu i dospeva do svake ćelije našeg tela. Takav magnezijum se najčešće nalazi u vodi.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje od 330 do 380 mg/l, dnevno.