петак, 22. август 2014.

Закон о забрани изазивања националне, расне и верске мржње 1946.

Указ
На основу члана 74 тач. 6 и члана 136 Устава Президијум Народне скупштине ФНРЈ проглашује Закон о потврди и изменама Закона о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора, који су на основу овлашћења из члана 136. Устава донели законодавни одбори Савезног већа и Већа народа Народне скупштине ФНРЈ, а који гласи:
Закон о потврди о изменама Закона о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора
Закон о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора од 24 маја 1945 године потврђује се са изменама наведеним у овом закону, тако да његов измењени и пречишћени текст гласи:
Закон о забрани изазивања националне, расне и верске мржње и раздора
Закон је објављен у "Службеном листу ФНРЈ", бр. 56/46 од 12.7.1946. године.

Члан 1
Свако ограничење права као и свако давање повластица и привилегије грађанима Федеративне Народне Републике Југославије на основу разлике у народности, раси и веорисповести које иде на то да се наруше 
и братства и јединства народа Федеративне Народне Републике Југославије казниће се по овом закону.
Члан 2
Као дело против националне равноправности казниће се и свака агитација, пропаганда и писање, издавање, штампање и растурање списа којима се иде на то да се изазове или распали национална или расна мржња или раздор.
Члан 3
Дела из чл. 1 и 2 овог закона казниће се лишењем слободе од три месеца до пет година. Уз ову казну може суд изрећи и казну губитка политичких права према Закону о врстама казни.
Члан 4
Ако дела из чл. 1 и 2 овог закона изазову теже последице, или буду извршена под особито отежавајућим околностима, или ако дело из чл. 2 изазове масовне нереде, казниће се лишењем слободе са принудним радом од две до петнаест година и делимичном или потпуном конфискацијом имовине и губитком политичких права, а у случају позивања на извршење убистава, казниће се смрћу.
Теже ће се казнити дело у поврату или оно које изврши јавни службеник у званичној дужности.
Члан 5
Изазивање и распиривање верске мржње казниће се као и изазивање и распиривање националне или расне мржње.
Дело изазивања и распиривања верске мржње састоји се у нападу припадника једне вероисповести на неку другу вероисповест или у изазивању непријатељског супротстављања припадника једне према припадницима друге вероисповести на верској основи.
Научна критика религије уопште и критика неисправног рада верских претставника и црквених службеника не може се сматрати изазивањем верске мржње.
Сматраће се отежавајућом околности ако изазивање и распиривање верске мржње врше црквени претставници.
Члан 6
За суђење по кривичним делима из овог закона надлежан је у првом степену срески суд, а уколико би се за дело могла изрећи смртна казна, надлежан је у првом степену окружни суд.
Члан 7

Овај закон ступа на снагу осмог дана по објављивању у "Службеном листу Федеративне Народне Републике Југославије".

четвртак, 21. август 2014.

NEVEROVATNO LAKO ČIŠĆENJE JETRE GORKA SO

   

4 kasike gorke soli,
1/2 šolje hladno ceđenog maslinovog ulje,
2/3 čaše sveže isceđenog limuna ili grejpfruta i soka od pomorandže u kombinaciji. Za detalniju proceduru pogledajte OVDE

Прокувати један литар воде и оставити да се охлади. У флашу или другу стаклену  посуду прво сипати 33 грама Магнезијум сулфата (а не хлорида), а потом  и један литар прокуване и охлађене воде.  Доброзатворити и промућкати. Увек тако поступати.Нема потребе да се држи у фрижидеру.
ДНЕВНА ДОЗА: Величина мале шољице за кафу, а све у зависности од врсте болести и старости особе.
1. Магнезиум сулфат поново успоставља минералну равнотежу код артрозе, подстичући функције органа, као што су бубрези, да луче «ацидум урикум» (мокраћна киселина).
2. Регулише рад живаца и мишића и учествује у преносу импулса у живцима.
3. Магнезијум сулфат је главни фактор психофизичке енергије и држи равнотежу у механизму деловања и опуштања мишића, спречава замор мишића и њихово грчење, јача мишиће, те је препоручљив за сваког спортисту.
4. Магнезијум сулфат је потребан за правилан рад и функционирање срца, има важну улогу у многим биолошким процесима.
5. Побољшава пробаву и даје енергију, добар је антидепресив и одлично средство против стреса.
6. Игра најважнију улогу у регулисању телесне температуре.
7. Користан је за превенцију високог холестерола.
8. Регулише функцију црева.
9. Има значајну улогу у формирању костију.
10. Има значајну улогу у метаболизму угљених хидрата и протеина.
11. Овај напитак доприноси решавању проблема иритираних живаца мишића, нпр. код тетануса, епилепсије, итд.
12. Смањује количину масти у крви, делује против артериосклерозе, чисти крв, оживљује мождане ћелије, даје и одржава виталност до дубоке старости.
13. Након четрдесет година живота организам човека добија све мање и мање магнезијума кроз храну, што је узрок старости и болести. Стога, магнезијум треба узимати у складу са годинама старости.
14. Решава проблеме простате и хемороида.
15. Спречава грип.
16. Продужава младост – виталност.
17. Спречава гојазност.
18. Спречава рак.
19. Спречава артериосклерозу.
20. Изврстан је лаксатив.
21. Регулише пробаву.
22. Смањује проблеме бронхитиса.
23. Спречава озеблине.
24. Делује против задаха.
ДОЗЕ
Од 10 до 50 година: пола мале кафене шољице.
Од 51 до 70 година: једна кафена шољица ујутру.
Преко 70 година: једна кафена шољица ујутру и једна увече.
Људи који живе у граду и хране се сиромашно због рафинисаних намирница, требало бида узимају мало више магнезијума. За људе који живе на земљи, доза може бити мања. Сигурно је да особа која узима магнезијум неће решити све проблеме своје болести, али ће болест бар донекле сузбити и обновити виталност.
Узимање магнезијума не изазива зависност – без бојазни се може узимати истовремено с другим лековима.
ПРОБЛЕМИ-РЕШЕЊА:
 
КИЧМА: ишијас или крста са декалцификацијом. Узети једну дозу лека ујутру, другу по подне и трећу увече. Кад је проблем једном решен, узимати превентивно, једну или дведозе на дан, зависно од старости.
АРТРОЗА: Мокраћна киселина се таложи у зглобовима, посебно у прстима који отичу. То се догађа зато што бубрезима недостаје магнезијума. Будите опрезни, јер можете оштетити бубреге, па узмите једну дозу ујутру, и ако у року од 20 дана нема побољшања,увести и вечерњу дозу.
Кад оздравите, наставите са превентивном дозом, према старости.
ПРОСТАТА: Болеснику који више није могао мокрити, саветовали су, пре операције, да узме три дозе магнезијума, и стање се побољшало. Након недељу дана био је излечен без операције.
Најпре треба узимати једну дозу ујутру, две после подне и две увече.
Касније – превентива, минимална доза, у складу са годинама.
ПРОБЛЕМИ СТАРОСТИ: укоченост тела, тремор, круте артерије с наслагама холестерола на унутрашњим зидовима, недостатак активности мозга… Узети једну дозу ујутро, једну после подне и трећу у вечерњим сатима. Након побољшања, узети минималну дозу за превенцију, према годинама.
РАК: Свако га може добити и разболети се. Рак је последица оштећења ћелија штетнимсупстанцама. Те болесне ћелије се не мешају, не  повезују са здравим ћелијама и нису штетне све док се њихов број знатно не повећа. Ово се лако може спречити помоћумагнезијум хлорида и здравих ћелија.
Код спорог ширења рака није присутан бол, све док не наступе прогресивни облици. У том случају, појављују се разни вируси који нападају здраве ћелије и узрокују ширење болести. У случају да се болест већ раширила, магнезијум хлорид може спречити ширење али не и излечити, мада су познати и такви случајеви.
Постоје знаци који казују да је склоност обољењу од рака наследна. Магнезијум хлорид је превентивно средство за рак дојке.
Треба да пазимо да не једемо храну која проузрокује рак. Магнезијум хлорид је као лек довољан да организам стекне уравнотежене минералне соли и тако се заштити од разнихболести.

Mnogi veruju da bi se tegobe kao sto su srčani problemi, glavobolje, visok pritisak, alergije, napetost mišića, dijabetes i mnogi drugi zdravstveni problemi, mogli rešiti smanjenjem svakodnevnog stresa ili usporavanjem tempa života. Zbog toga sve te probleme pogrešno smatramo za uzrok, a ne posledicu nekog drugog disbalansa. Dnevni unos preporučene doze magnezijuma često je rešenje za prevenciju i ublažavanje mnogih zdravstvenih problema. 
Istraživanja pokazuju da 80 odsto stanovništva ima neki od simptoma nedostatka magnezijuma. Razlog za to je činjenica da zbog sve agresivnijeg hemijskog tretiranja zemljišta, hrana i voda ne poseduju dovoljne količine ovog blagotvornog minerala.
Da li ste znali da je magnezijum jedan od najvažnijih unutarćelijskih minerala? Preko 350 vitalnih ćelijskih reakcija direktno je zavisno od prisustva ovog minerala u potrebnoj količini.
Magnezijum pomaže u regulisanju srčanog ritma i snižavanju nivoa holesterola u krvi. Ovaj mineral ublažava srčane tegobe, stabilizuje krvni pritisak, učestvuje u regulaciji nivoa šećera u krvi, poboljšava fizičku kondiciju i reguliše rad creva.
Nedovoljna količina magnezijuma u organizmu najčešći je uzročnik nastanka hipertenzije, nepravilnog rada srca i ostalih ozbiljnih poremećaja. Simptomi nedostatka magnezijuma mogu biti: opšta slabost organizma, osećaj umora, nesvestica, vrtoglavica, poremećaj sna, grčenje mišića, nepravilan rad srca, uznemirenost, nervoza, razdražljivost, alergije, drhtavica, nizak nivo šećera u krvi.
Magnezijum je mineral koji se ne proizvodi u našem organizmu i zato je neophodno obezbediti svakodnevni, unos u adekvatnoj količini preko hrane ili vode bogate tim mineralom. Međutim, nemaju sva jedinjenja magnezijuma iste učinke i veoma je važno u kom obliku unosimo magnezijum. Na primer: magnezijum u obliku sulfata (gorka so) u zanemarljivo maloj količini ulazi u krvotok i njegov efekat na organizam nije sistemski, već površan I to samo na nivou debelog creva.
Zbog toga je potrebno izabrati magnezijum u obliku hidrogenkarbonata, koji se potpuno rastvara u organizmu i dospeva do svake ćelije našeg tela. Takav magnezijum se najčešće nalazi u vodi.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje od 330 do 380 mg/l, dnevno.

недеља, 17. август 2014.

Tin Ujević




Тин Ујевић,

рођен је 5. јул 1891.године у у Вргорцу, недалеко од Имотског.
Овај, у међуратном књижевном периоду, истакнути и особени, један од највећих песника на просторима бивше Југославије, студирао је филозофију у Загребу, Београду и Паризу. У књижевности се јавио оригиналним и надахнутим стиховима пред Први светски рат, али најплоднији период његовог књижевног рада пада у раздобље између два светска рата. Оригиналан таленат, снажан и плодан стваралац, он је својим присуством у међуратној књижевности живо утицао на њен ток и развој. Надовезујући се на Матоша, који му је у много чему био узор и учитељ, Ујевић се брзо развио у потпуно оригиналног књижевног ствараоца – песника, критичара, есејисту и фељтонисту.
Свакидашња јадиковка је први пут била објављена у крфском Забавнику 1917. године. После тога је била прештампана у књизи Лелек себра (Београд, 1920). Две Тинове најбоље збирке песама Лелек себра и Колајна (Београд 1926) објављене су на екавици. У издањима песама Тина Ујевића после Другог светског рата све те песме штампане су ијекавицом.
У току Првог светског рата, који је провео у Француској, Ујевић доживљава неку врсту слома, узрокованог највероватније несрећом у љубави помешаном с нервном пренапрегнутошћу и халуцинаторним стањима. Између два рата Ујевић боемски живи у Београду, Сарајеву, Сплиту, Мостару, Имотском, да би се уочи Другог светског рата коначно скрасио у Загребу, где остаје до смрти 12. новембра 1955. године.





субота, 19. јул 2014.

Unistenje porodice - cilj gej pokreta


 


У Србији се већ читаву деценију сваке године потеже питање одржавања такозване „геј параде“, што је само део удружене анти-хришћанске и анти-србске кампање режима и „невладиног“ сектора. Готово све политичке гарнитуре, од 5. октобра 2000. до данас, издвајале су огромне суме новца пореских обвезника Србије за промоцију „људских права“ сексуално девијантних особа.

Поред тога, као држава смо под сталним притиском ЕУ, која од Србије захтева да хомосексуалце учини не само заштићеном већ и у сваком погледу привилегованом мањинском групом. Последња у низу јавних промоција полне изопачености, и најновија провокација упућена свим духовно присебним и здравомислећим житељима града Београда, било је недавно отварање „геј кварта“ у улици Краљице Наталије. Обзиром да је интензитет њихове кампање сваке године све јачи, поставља се питање: који је заправо главни циљ такозваног ЛГБТ покрета. (.srb-akcija)

Замена теза је једно од средстава којим се замагљују прави циљеви неке интересне групације у пропагандном рату. ЛГБТ популација стално подмеће тврдње да их неко примитивно десничарско друштво мрзи без разлога. А суштина је у томе да тај део друштва схвата праве циљеве ЛГБТ интересне групе и ти циљеви су оно против чега се бори. Основна лаж ЛГБТ популације је везана за брак на коме они јако инсистирају. То није тек тако залагање да и они добију право на брак, већ је њихова агенда уништење породице и друштва какво познајемо. То можете чути од Маше Гешен, познатог међународног ЛГБТ активисте.

Лезбејка Маша Гесен: Наш крајњи циљ је разарање и уништење породице!

Овде се не ради о правима хомосексуалаца на брак, већ о томе, да институцију и брак, као такав, односно породицу, треба – демонтирати! Породица не треба даље постојати у класичном облику, каже позната руска ЛГБТ активисткиња Маша Гесен!
Хомосексуални активиста Маша Гесен, која је уз то и новинар, руски писац и бивши директор руског издања „Радио Слобода“, која, како сама тврди, има и америчко држављанство, представила је јавности планове, реалне борбе за увођење истополних „бракова“.
Током дискусије у Сиднеју, у којој је и она учествовала и том приликом, у једном моменту, она отворено признаје, да је сврха овог „рата“, не борба за добијање једнакости у друштву, лезбо и геј популације, већ је позадина свега, циљ, који тражи: пуну демонтажу породице!
Овде се не ради о правима хомосексуалаца на брак, већ о томе, да институцију и брак, као такав, односно породицу, треба – демонтирати! Породица не треба даље постојати у класичном облику. Борба хомосексуалаца „за брак“ обично крије оно, шта планирамо да урадимо супружанском пару, када постигнемо циљ. Приче о томе, да институција породице при томе, неће претрпети никаквих измена и промена, нису истините.
Гесенова верује, да се ова институција мора променити. „По мом мишљењу, породица даље, уопште не би требала да постоји,“ – директно и без околишења је изјавила и додала, да јој се веома допада узимати учешћа у стварању митова, чији је циљ, другачији од уобичајеног.
Да би илустровала потребу елиминисања породице, она је као пример навела своју „породицу“, где троје деце, имају петоро одраслих родитеља, који их гаје и подижу … Према њеним прорачунима, „петоро родитеља су подељени у две групе од по три“. Маша Гесен даље каже да: „жели да живи у таквом правном систему који ће имати способност да легализује ту реалност, тако да се не слаже са институцијом брака и породице“!

Сада је, дакле, потпуно јасно да је свих ових година читава халабука око „геј параде“ и људских права заправо била параван, иза кога се припрема удар на брак и породицу, као на последњи бедем одбране србског духовног и биолошког опстанка. Подсећамо да се најсвеснији и најздравији део француског народа недавно жестоко успротивио одлуци француске владе да одобри истополне бракове. Желимо да верујемо да ће потомци Светог Саве још спремније устати у одбрану породице, као једне од темељних србских вредности, без којих нема ни србске будућности. (srb-akcija)

четвртак, 17. јул 2014.

Dani i Igoru s ljubavlju

                 




Kako sve ima svoje vrijeme pa ima i vrijeme govorenja i vrijeme cutanja, tako i govor među srodnima dosegne punoću. Kad srca priđu dovoljno blizu, otkrije se da i nije mnoštvo riječi i razgovora bilo ono što je prijatelje zbližilo. Slap riječi bio je samo povratak izvoru, vraćanje u cutanje, koja je zadnji izraz svake reci. I pravim prijateljima često više ne treba ni razgovor, ni pismo, ni blizina, ni susretanje. Duše su im nastanjene riječju koja govori u šutnji, šutnjom koja nadahnjuje njihov govor, pogled, suzu, stisak ruke, treptaj oka…




                   


  
                     




субота, 12. јул 2014.

Manipulacija u modernom društvu


Manipulacija u modernom društvu

Danijela Živančević, 04.07.2011.
O manipulaciji, manipulantima i manipulisanima, načinima „upravljanja“ drugima, kao i o ljubavnoj manipulaciji i emotivnoj uceni... za „Život plus“ govori psihoterapeut Danijela Živančević Manipulacija je veoma izražena u modernom društvu Psiholozi ističu da sve što kažemo ili učinimo, svesno ili nesvesno, na neki način utiče na druge. Međutim, do određene granice tu ne mora da bude ničeg negativnog. Problem nastaje tek kada se želje pretvore u potrebu da se kontroliše i upravlja drugima, da se svi konci drže u rukama, da se impresionira neko na štetu ili račun nekog drugog. Pri tom se često ne preza ni od čega, koriste se razna manipulativna sredstva, ne bi li se ostvario cilj... igra se na kartu poverenja, pohvala, komplimenata, ucene, emocija, izazivanja krivice... I najčešće je ovu igru teško prekinuti! Nešto više o manipulaciji, manipulantima i manipulisanima, načinima „upravljanja“ drugima, kao i o ljubavnoj manipulaciji i emotivnoj uceni... za „Život plus“ govori psihoterapeut Danijela Živančević. - Manipulacija, koja vodi poreklo od latinske reči “manus“ – ruka - što znači rukovati, ima za cilj da izazove neku emocionalnu reakciju kod osobe i da ona u skladu sa tim uradi nešto što koristi manipulatoru. Najčešće manipulator želi da navede sagovornika da oseća krivicu, a to je veoma moćno manipulativno sredstvo zato što je priroda tog osećanja takva da motiviše osobu na pokajanje zbog nečeg što je uradila, a što manipulator pokušava da predstavi kao pogrešno. Manipulacija, međutim, retko kada je efikasna kod ljudi koji imaju dovoljan nivo autonomije ličnosti, sude sami o svojim postupcima i ne dozvoljavaju tako lako da tuđa merila budu i njihova. Dakle, zrele ličnosti koje imaju visok nivo autonomije, samopouzdanja i samoodgovornosti veoma je teško manipulisati, i obrnuto. Različita su sredstva pomoću kojih manipulatori dobijaju ono što žele. Koji su najčešći oblici manipulacije, odnosno na koje je sve načine moguće upravljati drugima? - Pažljivom analizom možemo reći da gde god ima komunikacije ima i manipulacije, samo je pitanje stepena njene izraženosti. Pa tako u političkim sistemima i propagandi apsolutno je zastupljena, a u iskrenim i bliskim odnosima ima manji uticaj. Načini na koje se upravlja drugima mogu biti beskrajni, ipak najčešći oblici manipulacije su izazivanje osećanja krivice, poigravanje sa osećanjem lične vrednosti pojedinca, manipulisanje osećanjem prihvatanja i odbacivanja, zatim pretnja i zastrašivanje i razne uvrede ličnosti sa etiketiranjem ... Ko su manipulatori i koji su njihovi najčešći motivi za ovakvo ponašanje? - Mislim da svi mi ponekad koristimo manipulaciju, ali se razlikujemo po tome u kojoj meri je ona prisutna u našim odnosima. Imamo ljude koji je povremeno koriste da bi došli do svojih ciljeva, i one koji to rade uvek. To su uglavnom oni koje možemo nazvati “šarmantni manipulatori”, odnosno osobe koje su tokom odrastanja razvile strategiju ponašanja koja ima za cilj da dominiraju u odnosu, da njihove želje uvek budu zadovoljene, jednom rečju da budu u superiornom položaju u odnosu na druge. Inače, potreba za superiornošću gradi se u procesu vaspitanja, a najčešća su dva potpuno suprotna vaspitna stila koja potkrepljuju superioran stav - preterano udovoljavanje i zlostavljanje. Kod preteranog udovoljavanja dete sistematski dobija poruku „ti si najvažniji i zato je sve tebi podređeno, ti si nam sve i mi ti se divimo”. U skladu sa svojom prvobitnom društvenom sredinom dete razvija strategiju da takva pravila u kojem je ono centar nastave da traju i izvan porodične sredine. Tako formiran čovek i sam koristi manipulaciju, nadajući se da će mu se na takav način i dalje drugi podređivati. Suprotan njemu je vaspitni stil koji može da izgradi veoma sličnu strukturu ličnosti, a u njemu dominira zlostavljanje i zanemarivanje. Ovakve osobe mogu da budu veoma uspešne u nekim poslovima, posebno politici i trgovini, ali najčešće veoma stradaju u bliskim odnosima u kojima manipulacija ne može dugo da traje, zato što manipulisane osobe uglavnom pate i na kraju napuštaju manipulatora. Svi smo manje više podložni manipulaciji, ali postoje osobe koje su vrlo često „lak plen“ za manipulatore. Šta je za njih karakteristično? - Manipulator je osoba koja „baca udicu“, a sagovornik je taj koji ima izbor da li da „zagrize“ ili ne. Dakle, manipulator nas ne manipuliše već poziva da budemo izmanipulisani. Neko se lakše „upeca“, a neko teže, a to zavisi od životnih uverenja, razumevanja sopstvenih emocija, nivoa samopouzdanja i komunikacijskih veština. Šta je to svesna, a šta nesvesna manipulacija? - Kod svesne manipulacije manipulator je svestan cilja koji želi da postigne i zato se pred drugima pretvara ili glumi upravo da bi što bolje ostvario svoj cilj i time iskoristio drugu osobu, a kod nesvesne manipulacije taj cilj je skriven i za samog manipulatora. Kada govorimo o nesvesnoj manipulaciji, prelazimo na područje psihološke igre. Na primer, mlada, atraktivna i lepa žena koja ima uspešnu karijeru i kao osoba se oseća uspešno i ispunjeno, ali je kao žena veoma nesigurna u svoju seksualnost. Ona jednim delom sebe želi da uđe u vezu u kojoj će moći da oslobodi svoju seksualnost i bude slobodna, a drugim delom sebe veruje da seks nije “ok”. Dakle, imamo unutrašnji konflikt „Želim seks“ – „Ne budi seksi“ koji se očituje u komunikaciji sa suprotnim polom, tako što ona flertuje i šalje neverbalnu poruku “slobodno mi priđi”, a kada muškarac priđe ona napravi obrt tako što uradi nešto što zna da će dovesti do odbijanja. Jedan od oblika manipulacije je i emotivna ucena. Šta je za nju specifično i kako je prepoznati? - Emotivna ucena se u transakcionoj analizi naziva reket osećanja. Termin reket originalno potiče iz sveta kriminala, gde kriminalac nudi “pomoć” tako što od nekog poslodavca traži novac, a on će mu zauzvrat čuvati radnju od osoba koje žele da mu zapale radnju. Psihološka poruka u ovoj komunikaciji glasi “Ako ne platiš, ja ću ti zapaliti radnju”. Znači da osoba dobija lažnu zaštitu, tako i reket osećanja pružaju osobi lažni osećaj zaštićenosti. Kada se reket osećanje koristi kao sredstvo manipulacije drugima, onda to može da izgleda na primer ovako - - devojka ili žena koja je naučila da kada je tužna i plače, dobija od muškaraca ono što želi. Dakle, nesvesno, ona je razvila tugu kao reket jer je naučila da tako može da natera muškarca da se ponaša onako kako ona želi. Dok, na primer, muškarac može da razvije ljutnju kao reket osećanje da bi izmanipulisao ženu da se ponaša onako kako on želi. I na kraju šta biste posavetovali osobe koje su podložne manipulaciji, kako da budu svoji i slobodni? - Kao prvi korak koji je važno da savladamo jeste sticanje ličnog uverenja da niko ne može manipulisati našim emocijama i postupcima ako mu to mi ne dozvolimo. Problem je u tome što mi često nismo svesni da to dozvoljavamo, čak nekada neverbalnom komunikacijom i provociramo druge da manipulišu sa nama. Zato, da bismo postali što efikasniji u zaustavljanju manipulacija prvi važan korak je da preispitamo naša uverenja koja smo izgradili u detinjstvu i tokom života, a koja nas sprečavaju da objektivno sagledamo sebe, svoju vrednost, prava, potencijale i samopouzdano reagujemo u odnosu sa manipulativnim sagovornikom. Drugi korak je rad na komunikacijskim veštinama, dakle uvežbavanje da što jasnije iznosite svoje želje i interese manipulativnom sagovorniku. LJUBAVNA MANIPULACIJA - Manipulacija u vezi može da bude sve ono što pokušavamo da dobijemo od partnera, a nismo otvoreno tražili, već koristimo neku vrstu prevare. To se može ticati svega u zajedničkom životu, novca, pomoći oko vaspitanja ili nekih kućnih obaveza, brige i nežnosti, seksa, pažnje... Napomenula bih da u bliskim vezama, gde imamo dve odrasle, fizički i mentalno zdrave osobe svaka učestala manipulacija negativno utiče na odnos. Iako može biti efikasna neko vreme, dugoročno posmatrano tu se uvek neko oseća prevarenim, a bliske veze su zasnovane na poverenju. Istraživanja su pokazala da žene često koriste manipulaciju, najčešće u kojim situacijama? - Mislim da neke žene pribegavaju manipulaciji u situacijama kada im je potrebna pažnja. Nekako im se čini da to ne mogu tako otvoreno da traže, što je velika greška, ili se plaše odbijanja pa koriste manipulaciju. Žene koje iz tog razloga manipulišu najčešće se opredeljuju za strategiju „ti si kriv“, i onda vređaju, zahtevaju, pridikuju. Ovaj način može biti uspešan neko vreme, ali dugoročno gledano je izuzetno štetan





среда, 9. јул 2014.

Iz Svetog pisma o ogovaranju intigama i splatkama

  

TAMO I OVDE
Pablo Pikaso

Protiv ogovaranja, klevetanja/spletkarenja i prepričavanja priča
(iz Riječi)

Ne raznosi klevete među svojim narodom; ne izvrgavaj pogibli krv svoga bližnjega. Ja sam Gospodin Bog!’   Levitski Zakonik 19:16
‘Gospodine Bože, tko smije prebivati u šatoru Tvome, tko li stanovati na svetoj gori Tvojoj? Onaj samo tko živi čestito, koji čini pravicu, i istinu iz srca zbori, i ne kleveće jezikom; koji bližnjem zla ne nanosi i ne sramoti susjeda svoga…’   Psalam 15:1-3
‘Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman jeObilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.’    Mudre Izreke 10:18, 19
Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.’   Mudre Izreke 11:9
‘Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti. Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.’   Mudre Izreke 11:12, 13
‘Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.’  Mudre Izreke 12:6
‘Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni. Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.’    Mudre Izreke 16:27, 28
‘Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.’  Mudre Izreke 17:5
‘Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.’  Mudre Izreke 17:9
‘Bezumnikove se usne upuštaju u svađu i njegova usta izazivlju udarce. Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu. Klevetnikove su riječi kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe.’     Mudre Izreke 18:6-8
‘Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.’    Mudre Izreke 19:1
Tko okolo kleveće, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene.   Mudre Izreke 20:19
‘Otjeraj podsmjevača i prestat će svađe i nestat će nesloga i pogrda.’    Mudre Izreke 22:10
Kad si u parbi s bližnjim svojim, ne otkrivaj tuđe tajne, da te ne izgrdi tko čuje i da ti se kleveta ne vrati.   Mudre Izreke 25:9, 10
‘Sjeverni vjetar donosi dažd, a himben jezik srdito lice.’   Mudre Izreke 25:23
Kad nestane drva, oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje svađa. Ugljen je za žeravnicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje svađu. Klevetnikove su riječi kao slastice: spuštaju se u dno utrobe. Srebrna gleđa preko zemljana suđa: laskave usne i opako srce.’      Mudre Izreke 26:20-23
Ne ogovarajte, braćo, jedni druge! Tko ogovara ili sudi brata svoga, ogovara i sudi Zakon. A sudiš li Zakon, nisi vršitelj nego sudac Zakona.  Jedan je Zakonodavac i Sudac: Onaj Koji može spasiti i pogubiti. A tko si ti da sudiš bližnjega?’   1 Ivanova 4:11, 12
‘Ubacimo li uzde u usta konjima da ih sebi upokorimo, upravljamo i cijelim tijelom njihovim. Evo i lađa: tolike su i silni ih vjetrovi gone, a neznatno ih kormilo upravlja kamo kormilarova volja hoće. Tako i jezik: malen je ud, a velikim se može ponositi. Evo: kolicna vatra koliku šumu zapali! I jezik je vatra, svijet nepravde. Takav je jezik među našim udovima, kalja cijelo tijelo te, zapaljen od pakla, zapaljuje kotač života. Doista, sav rod zvijeri i ptica, gmazova i morskih životinja dade se ukrotiti, i rod ih je ljudski ukrotio, a jezik - zlo nemirno, pun otrova  smrtonosnog - nitko od ljudi ne može ukrotiti. Njime blagoslivljamo Gospodina i Oca, njime i proklinjemo ljude na sliku Božju stvorene: iz istih usta izlazi blagoslov  i prokletstvo. Ne smije se, braćo moja, tako događati! Zar vrelo na isti otvor šiklja slatko i gorko? Može li, braćo  moja, smokva roditi maslinama ili trs smokvama? Ni slan izvor ne može dati slatke vode.’  Jakovljeva 3:3-12
*
OGOVARANJE/KLEVETANJE
Proizlazi iz zla srca
‘Dobar čovjek iz dobra blaga srca svojega iznosi dobro, a zao iz zla iznosi zlo. Ta iz obilja srca usta mu govore.’  Luka 6:45
Često proizlazi iz mržnje
‘Usta bezbožna i prijevarna na me se otvaraju, govore mi jezikom lažljivim, riječima me mržnje okružuju, bezrazložno me napadaju.’   Psalam 109:2, 3
Do njega vodi ljenost
‘Mlađe pak udovice odbijaj jer kad ih požuda odvrati od Krista, hoće se udati, pa zasluže osudu što su pogazile prvotnu vjernost. A uz to se, obilazeći po kućama, nauče biti besposlene, i ne samo besposlene, nego i brbljave i nametljive, govoreći što ne bi smjele.’    1 Timotej 5:11-13
Njemu su predani/skloni zli ljudi
‘Svoja si usta predao pakosti, a jezik ti plete prijevare. U društvu na brata govoriš i kaljaš sina matere svoje.’  Psalam 50:19, 20
Karakteristično je za Vraga
‘I začujem glas na nebu silan: Sada nasta spasenje i snaga i kraljevstvo Boga našega i vlast Pomazanika njegova! Jer  zbačen je tužitelj braće naše koji ih je dan i noć optuživao pred Bogom našim.’  Otkrovenje 12:10
Ljube ga opaki ljudi
‘Mili su ti pogubni govori, lažljivi jeziče!’  Psalam 52:4
Žene se upozoravaju protiv ogovaranja
‘… starice isto tako - vladanja kakvo dolikuje svetima: ne klevetnice…’    Titu 2:3
Žene Božjih slugu ga trebaju zaobilaziti
‘Žene isto tako neka budu ozbiljne, ne klevetnice nego trijezne, vjerne u svemu.’    1 Timoteju 3:11
Krist je bio izložen ogovaranju
‘Ustadoše svjedoci opaki: pitaju Me za ono što ne znam.’   Psalam 35:11
‘A glavari svećenički i cijelo Vijeće tražili su kakvo lažno svjedočanstvo protiv Isusa da bi Ga mogli pogubiti. Ali ne nađoše premda pristupiše mnogi lažni svjedoci.’    Matej 26:59, 60
‘Namještaju Mi zamke oni koji Mi život vrebaju, koji Mi žele nesreću, propašću Mi prijete i uvijek smišljaju prijevare.’   Psalam 38:12; 109:2
I Božje sluge su bile izložene
‘I zar da ne "činimo zlo da dođe dobro", kako nas kleveću i kako neki kažu da govorimo? Sud ih pravedni čeka!’  Rimljanima 3:8
Božje sluge trebaju suspregnuti svoj jezik od ogovaranja/klevetanja
‘Jezik svoj oda zla suspreži i usne od riječi prijevarnih!’ Psalam 34:13
‘Doista, tko želi ljubiti život i naužit se dana sretnih, nek suspregne jezik oda zla i usne od riječi prijevarnih.’  1Petrova 3:10
Božje sluge trebaju odložiti svako ogovaranje/klevetanje
‘Daleko od vas svaka gorčina, i srdžba, i gnjev, i vika, i hula sa svom opakošću!’    Efežanima 4:31
Trebaju na njega uzvratiti dobrom
‘Proklinjani blagoslivljamo, proganjani ustrajavamo, pogrđivani tješimo. Kao smeće svijeta postasmo, svačiji izmet sve do sada.’  1Korinćani 4:12, 13
Božje sluge blažene kad ga izdržavaju
‘Blago vama kad vas - zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas!’     Matej 5:11
Uzrok je razdora/svađe među braćom
‘… lažan svjedok koji širi laži, i čovjek koji zameće svađe među braćom.’    Mudre izreke 6:19
Uzrok ubojstva
‘Jeruzaleme… u tebi su klevetnici zbog kojih se krv prolijeva…’  Ezekijel 22:9
Jezik klevetnika/ogovaratelja je poput biča
‘Biču zla jezika uklonit će tebe…’ Job 5:21
Je otrovno
‘Izbavi me, Jahve, od čovjeka zlobna, zaštiti me od čovjeka nasilna: od onih koji pakosti u srcu smišljaju i čitav dan začinju kavge. Kao zmije bruse jezike svoje, pod usnama im je otrov ljutičin.’   Psalam 140:3 
Završava u potpunom bezumlju
‘Bezumnika upropašćuju njegove usne. On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem.’   Propovjednik 10:13
Ljudi će odgovarati za ogovaranje/klevetanje
‘A kažem  vam: za svaku bezrazložnu riječ koju ljudi reknu dat će račun na Dan sudnji.’    Matej 12:36
Kazna za ogovaranje/klevetanje
‘Ako kakav krivi svjedok ustane protiv koga optužujući ga  za pobunu, onda obojica koja se parbe neka stupe pred Jahvu, pred svećenika i suce koji budu vršili službu u to vrijeme. Neka suci provedu temeljitu istragu. Bude li se pokazalo  da je svjedok lažan i da je lažno svjedočio protiv svoga brata, učinite mu onako kako je on kanio svome bratu. Iskorijeni  zlo iz svoje sredine! Drugi će, kad o tome čuju, pobojati  se te više neće činiti takva zla u tvojoj sredini. Neka ti se oko ne sažaljuje! Život za život; oko za oko;  zub za zub; ruka za ruku; noga za nogu.’
Ponovljeni Zakon 19:16-21
***
O ogovaranju/spletkarenju 
Iz prenaglih/brzopletih sudova/prosudbi proizlazi nepovjerenje, prezir prema drugima, ponos, i samo-dostatnost, i bezbroj drugih škodljivih/opasnih/smrtonosnih rezultata, među kojima se posebno ističe grijeh ogovaranja/klevetanja, koji je istinska kuga društva. Oh, zašto ne mogu uzeti živi ugljen sa Oltara Božjeg, i dodirnuti usne ljudi, tako da njihova nepravda/zlobnost može biti otklonjena i njihov grijeh pročišćen, baš kako je Seraf pročistio usne Izaijine (Izaija 6:6, 7). Onaj koji bi svijet mogao pročistiti od ogovaranja/klevetanja, očistio bi ga od velikog dijela njegove grešnosti.
Onaj koji nepravedno odnese (= ocrni) dobro ime (= reputaciju) svoga bližnjega je kriv za grijeh, i obavezan je dati odštetu, u skladu sa prirodom njegovog zlog govorenja; budući da ni jedan čovjek ne može ući u Nebo opterećen ukradenim dobrima, a od svih svjetovnih vlasništava najdragocjenije je dobro ime (= reputacija). Ogovaranje/klevetanje je određena vrsta ubojstva: jer svi mi imamo tri života – duhovni život, koji ovisi o Milosti Božjoj; tjelesni život, ovisan o duši; i civilni život, koji se sastoji od dobrog glasa (= reputacije). Grijeh nas lišava (= uskraćuje, oduzima) prvog, smrt drugog, a ogovaranje/klevetanje trećeg. Ali ogovarač/klevetnik počinjava tri pojedinačna ubojstva sa svojim besposlenim jezikom: on uništava svoju vlastitu dušu i dušu onoga koji sluša, kao što uzrokuje i civilnu smrt predmetu svojeg ogovaranja/klevetanja; jer, kako Sv. Bernard kaže, Vrag ima vlast i nad onim koji ogovara/kleveće i nad onima koji ga slušaju, (on vlada) nad jezikom jednog, a uhom drugog. I David kaže o ogovaračima/klevetnicima: ‘Poput zmije su naoštrili jezike svoje, pod usnama im je otrov ljutičin (Psalam 140:3).’ Aristotel kaže da, poput rašljastog, dvosjeklog jezika zmije, takav je jezik ogovarača/klevetnika, koji jednim ubodom (= naglim pokretom) truje uho i onoga koji ga sluša, i dobar glas onoga kojeg se ogovara/kleveće.
Kćeri moja, preklinjem te da nikad o nikome zlo ne govoriš, niti direktno niti indirektno; uvijek izbjegavaj nepravedno pripisivati grijehe ili greške svome bližnjemu, bespotrebno razotkrivati njegove stvarne greške, preuveličavati one koje su otkrivene/očevidne/neskrivene, pripisivati krive motive dobrim akcijama, negirati dobro koje znaš da postoji u drugome, maliciozno ga skrivati, podcjenjivati/obarati mu vrijednost/cijenu u razgovoru. U svim i svakom od ovih načina ti teško vrijeđaš Boga, iako je najgora kriva optužba, ili negiranje istine na štetu tvoga bližnjega, pošto u tome sa laži kombiniraš njegovu štetu.
Oni koji druge ogovaraju/kleveću pretvarajući se kako to čine u dobroj volji, ili pomoću nečasnog/nepoštenog pretvaranja kako su prijatelji, su najpakosniji i najopakiji od svih. Oni će izjaviti kako vole svoju žrtvu, i da je on (= žrtva njihova ogovaranja) na mnoge načine izvanredan čovjek, ali istinu svejedno treba reći, i on je u toj stvari bio jako u krivu; ili da je takva i takva žena generalno gledano jako čedna/čestita, ali… i tako dalje. Zar ne vidiš kroz pretvaranje/lukavstvo? Onaj koji povlači luk povlači strijelu što bliže može k sebi, ali to je samo da bi ju pustio da silnije leti; i tako takvi ogovarači/klevetnici izgledaju kao da zadržavaju njihovo zlo-govorenje, ali to je samo da bi ga pustili da leti sigurnije ka cilju i da dublje prodre u umove slušatelja. Duhovito/dosjetljivo ogovaranje/klevetanje je najštetnije od svih; jer baš kao što su neki otrovi slabi kada ih se pojedinačno uzme (= kada se samo jedan uzme), oni postaju snažni kada se promiješaju sa vinom, isto tako ogovaranje/klevetanje, koje bi ušlo na jedno uho i izašlo na drugo, pronalazi svoje odmaralište u mozgu slušatelja kada je popraćeno sa zabavnim/zanimljivim, duhovitim komentarima. ‘Otrov ljutičin je pod njihovim usnama.’ Ugriz zmije ljutice je jedva primjetan, i njezin otrov najprije uzrokuje samo iritaciju koja jedva da je neugodna, tako da se srce i nervni sistem rašire i primaju taj otrov, protiv kojeg poslije nema lijeka.
Ne izjavljuj kako je čovjek pijanac iako si ga možda vidjela pijanog, ili da je preljubnik, pošto znaš da je sagriješio; jedno djelo ga ne obilježava zauvijek. Sunce je jednom stajalo dok su Jošua i djeca Izraelska osvetu vršili nad svojim neprijateljima (Jošua 10:13), a drugi puta je bilo zamračeno u podne kada je Gospodin bio razapet (Luka 23:44), ali nitko otuda ne bi rekao kako je ono nepomično ili mračno. Noa se jednom napio, a Lot je, štoviše, bio kriv za incest, ipak ni o jednom ni o drugom čovjeku se ne bi moglo reći da su se uobičajeno prepuštali takvim grijesima; niti bi ti nazvala Sv. Pavla čovjekom od krvi (= u smislu ‘koji proljeva krv’) ili huliteljem, pošto je on hulio i prolijevao krv prije nego je postao Kršćaninom. Prije nego čovjek zasluži da ga na taj način žigošu, on mora formirati naviku grijeha za kojeg ga optužuju, i nepošteno je čovjeka nazvati požudnim ili lopovom, pošto si ga jednom poznavala kako krade ili biva požudan. Čak kada je čovjek može biti dugo ustrajao u grijehu, ti možeš reći što je neistinito nazivajući ga poročnim. Simon gubavac je nazvao Magdalenu grešnicom, pošto je jednom živjela život grijeha; ali je lagao, jer ona više nije bila grešnica, već radije prilično svecu nalik pokajnik, i zato je naš Gospodin Osobno stao na njezinu stranu (= u smislu, ‘stao joj je u odbranu’) (Luka 7:37-39).
Farizej je gledao na carinika kao na velikog grešnika, - najvjerojatnije kao na nepravednog, ucjenjivača, preljubnika (Luka 18:11), ali kako je samo griješio, budući da je osuđeni carinik čak i tada bio opravdan! Ako je Božja Milost tako velika, da je njoj jedan jedini trenutak dovoljan da opravda i spasi čovjeka, kakvo osiguranje mi imamo da je onaj koji je jučer bio grešnik isti (takav grešnik i) danas? Jučer ne može biti današnji sudac (ili ‘jučer ne može suditi danas’), niti danas (može suditi) jučer; svi će zaista biti suđeni na Posljednji Veliki Dan. Ukratko, mi nikad ne možemo utvrditi/potvrditi za čovjeka da je zao bez rizika da lažemo. Ako bude apsolutno nužno govoriti, mi možemo reći da je on bio kriv za jedno takvo djelo, da je vodio zao život u to i to vrijeme, ili da on u sadašnje vrijeme počinjava određenu nepravdu/zlo; ali mi nemamo pravo izvlačiti zaključke od jučer za danas, niti od danas za jučer; a još manje govoriti s obzirom na budućnost.
Ali dok si tako izuzetno osjetljiva i na najmanji pristup ogovaranju/klevetanju, ti se također moraš zaštititi od krajnosti u koju neki ljudi upadaju, koji, u njihovoj želji da o nikome ne govore zlo, u stvari podupiru i dobro/pozitivno govore o poroku. Ako moraš imati posla sa nekim tko je bez ikakve sumnje klevetnik, ne opravdavaj ga pod izgovorom kako je iskren ili kako slobodno govori; ne nazivaj onog tko je nepopravljivo/ozoglašeno uobražen, liberalnim i elegantnim; ne nazivaj opasne lakoumnosti pukom jednostavnošću; ne prekrivaj neposlušnost pod imenom gorljivosti, ili aroganciju otvorenošću, ili opaku intimnost prijateljstvom. Ne, dijete moje, mi nikad ne smijemo, u našoj želji da izbjegavamo ogovaranje/klevetanje, bodriti/promicati ili laskati poroku u drugih; već mi moramo zlo nazivati zlim, grijeh grijehom, i čineći tako mi ćemo služiti Božjoj Slavi, uvijek imajući na pameti ova pravila.
Da bi bila opravdana u osuđivanju grijeha (svoga) bližnjega, moraš biti sigurna da je to/tako potrebno učiniti ili za njegovo dobro ili dobro drugih. Na primjer, ako se pred mladim ljudima govori o lakomilsenom, neprikladnom ponašanju tako proračunato da bi se oštetila njihova čednost, i ti prođeš pored toga (= ne kažeš ništa), ili ga opravdaš, oni (tako) mogu biti navedeni da o zlu razmišljaju lakomisleno, i da ga imitiraju; i prema tome, ti si obavezna odmah slobodno osuditi sve takve stvari, osim ako je očigledno da prešućujući/rezervirajući svoje dobrotvorno djelovanje prekoravanja za buduće vrijeme, ti to (tada) možeš učiniti puno korisnije.
Nadalje, u takvim prilikama treba itekako biti siguran da si ti naj-ispravnija osoba među prisutnima da izraziš svoje mišljenje, i da bi tvoja šutnja u svakom slučaju izgledala kao opraštanje/zanemarivanje grijeha. Ako si ti jedna od najmanje važnih osoba među prisutnima, najvjerojatnije nije tvoje da prigovaraš/prekoravaš; ali pretpostavljajući da je to tvoja obaveza, budi najpažljivije pravična/nepristrana/poštena u onome što govoriš, - neka ne bude ni jedna riječ previše ili premalo. Na primjer, ti prekoravaš intimnost određenih ljudi, kao opasnu i indiskretnu. Dobro, ali vagu moraš održavati najtočnijom pravednošću, i ne preuveličavati ni na najmanjoj sitnici. Ako se tamo radi samo o beznačajnoj pojavi zla, ne izreci ništa više od toga; ako bude pitanje određene neznatne nepromišljenosti, ne preuveličavaj (= ne čini od toga više nego što jeste); ako, zaista, ne bude niti nepromišljenost niti pozitivna pojava zla, već jedino takva da pruža izgovor za zlobno klevetanje, ili kaži jednostavno toliko, ili, još bolje, nemoj reći ništa. Kada govoriš o svome bližnjemu, gledaj na svoj jezik kao na oštru britvu u kirurškoj ruci, koji se sprema prerezati živce i tetive; treba ga koristiti zaista pažljivo, da bi se osiguralo da se ne kaže ni dijelić više ili manje od istine. I naposlijetku, kada si pozvana da optužiš/ukoriš grijeh, uvijek nastoj koliko god je moguće poštedjeti grešnika.
O javnim, nepopravljivim grešnicima se može govoriti javno, pod uvjetom da uvijek čak i onda prevladava duh ljubavi prema bližnjem i suosjećanja, i da o njima ne govoriš sa arogancijom/ohološću ili drskošću, ili kao da uživaš u propasti drugih. Takvo ponašanje je siguran znak zlobnog i neplemenitog uma. I, naravno, ti moraš otvoreno govoriti osuđujući javne neprijatelje Boga i Njegove crkve, krivovjernike i raskolnike, - istinska je ljubav prema bližnjem ukazati na vuka kamogod se on ušulja među stado. Većina ljudi sebi dozvoljava apsolutnu širinu u kritiziranju i cenzuriranju vladara, i u klevetanju nacija, u skladu sa njihovim vlastitim mišljenjima i sklonostima. Ali da li ti izbjegavaš ovu pogrešku; to Bogu nije prijatno, i lako bi te moglo uvesti u rasprave i svađe. Kada o bilo kome čuješ zlo, na optužbu baci bilo kakvu pravičnu/nepristranu/fer sumnju koliko je to u tvojoj moći; ili, ako je to nemoguće, ispričaj okrivljenika bilo kakvim dostupnim izgovorom; a gdje čak ni to ne može biti, budi ipak puna sažaljenja i suosjećanja, i podsjeti one sa kojima pričaš da oni koji stoje pravo tako stoje jedino Milošću Božjom. Daj sve od sebe da ljubazno provjeriš (do)nosioca skandala, i ako znaš bilo što povoljno o osobi koja je kritizirana, daj sve od sebe da to spomeneš.